Pokušaj 
Vrsta: Seminarski | Broj strana: 13 | Nivo: Fakultet za bezbjednost i zaštitu

Sadržaj
Uvod______________________________________________________________2
Pokušaj____________________________________________________________ 3
Pojam pokušaja______________________________________________________3
Biće pokušaja _______________________________________________________4
Slučajevi kada nije moguć pokušaj_______________________________________5
Nesvršeni i svršeni pokušaj_____________________________________________6
Kvalifikovani pokušaj_________________________________________________6
Kažnjavanje za pokušaj _______________________________________________6
Nepodoban Pokušaj __________________________________________________7
Pojam nepodobnog pokušaja ___________________________________________7
Apsolutno i relativno nepodoban pokušaj _________________________________8
Pojam dobrovoljnog odustanka_________________________________________10
Dobrovoljni odustanak kod nesvršenog i svršenog pokušaja __________________11
Zaključak __________________________________________________________12
Literatura __________________________________________________________13
Uvod
Od trenutka kada se kod učinioca stvori misao da izvrši krivično djelo pa do momenta ižvršenja djela,naime do prouzrokovanja zabranjene poslijedice,mogu postojati nekoliko stadijuma čije je ralikovanje i razgraničenje od većeg značaja.Prvi stadijum se sastoji u stvaranju odluke da se izvrši krivično djelo.Zatim učinilac pristupa ostvarenju odluke.Ako je moguće on odmah podrazumjeva radnju izvršenja krivičnog djela,kojom bi trebalo da se prouzrokuje zabranjena posledica.U nekim slučajevima učinilac ne može odmah da pristupi izvršenju krivičnog djela jer mu npr. Nedostaju sredstva za izvršenje ili mu na putu stoje neke prepreke koje treba otkloniti,pa stoga mora da izvrši potrebne pripreme.Tako se u nekim slučajevima posle donošenja odluke pojavljuje pripremna radnja kao poseban stadijum krivične djelatnosti.Poslije pripreme učinilac pristupa radnji izvršenja krivičnog djela.Izvršnom radnjom učinilac može da ostvari zabranjenu posledicu i time izvši krivično djelo(svršeno krivično djele) , ili da u tome ne upije,naime ne prouzrokuje poslijedicu ,pa tako djelo ostane u pokušaju(pokušaj krivičnog djela).Dakle,predizetom radnjom izvršenja učinilac ili ostvaruje svršeno krivično djelo ili pokušaj krivičnog djela.To su dva alternativan završna stadijuma. Pripremna radnja kao poseban stadijum može ali i ne mora postojati.To zavisi od okolnosti koje su postojale kada je učinilac odlučio da izvrši krivično djelo.U vezi sa napred izloženim, potrebno je naglasiti da pripremna radnja i pokušaj krivičnog djela mogu postojati samo pri vršenju krivičnog djela sa umišljajem.S obzirom na prirodu nehatnih krivičnih djela,pripremna radnja i pokušaj krivičnog djela kao stadijumi u razvijanju krivične djelatnosti ne mogu postojati kod krivičnih djela učinjenih iz nehata.Postavalja se pitanje za koji od ovih stadijuma treba učinioca kazniti i dali u pogledu kažnjavanja učinioca treba zauzeti isto stanovište bez obzira na stadium izvršenja.Po nešem pravilu niko ne može odgovarati za samo razmišljanje o tome dali će izvršiti krivično djelo i za samo stavarnje odluke da izvrši krivično djelo. Ma kako bila čvrsta takva odluka ona se može izmjeniti, a teško bi se mogla i dokazati.Međutim,od trenutka kada se prešlo na prvu radnju,na prvi akt kojim se priprema krivično djelo mpže se postaviti pitanje postojanja krivičnog djela,jer u tom slučaju imamo određenu manifestaciju u spoljnem svijetu.U savremenom krivičnom pravu nema spora o tome treba kazniti učinioca za pokušaj težeg krivičnog djela.Međutim,dali treba već kazniti za pripremne radnje i dali treba za pokušaj blaže kazniti ili nego kada je krivično djelo izvršeno,to su pitanja na koje daju suprotne odgovore dbe teorije,subjektivna i objektivna.Objektivna teorija polazi od toga da,kažnjavanje zaslužuju samo one radnje koje su stvarno pruzrokovale štetu ili ugrozile neko pravno dobro,drugim riječima koje su prouzrokovale neku posledicu.Prema tome,po pravilu,učinilac treba da odgovara samo ako je krivično djeloizvršio.Izuztno, kada se radi o težem krivičnom djelu onda i sam pokušaj postaje opasan,jer ta okolnost što učinilac nije do kraja sproveo normativno krivično djelo nije zavisilo od njega, već od sticaja pri kome je radnjom kojom je pokušano izvršenje krivičnog djela ostvareno biće nekog drugog krivičnog djela,koje je zakonom određeno kao posebno krivično djelo.Tako bi npr.postojao kvalificirani pokušaj krivičnog djela ubistva kad bi učinilac pucao na drugog sa umišljajem da ga liši života ali je tom radnjom nanešena samo teška telesna povreda.Ovo delo će biti kvalifikovano kao pokušaj krivičnog djela ubistva a ne kao krivično djelo teške tjelesne povrede ili,izvršilac pokuša izvršiti krađu obijanjem ormara,ali je zatečen na krađi pre nego sto je oduzeo stvari.I u tom slučaju će postojati pokušaj krivičnog djela teške krađe a ne savršeno krivično djelo oštećenja tuđih stavri. Okolnost da je pokušajem krivičnog djela ostareno biće drugog krivičnog djela sud će redovno uzeti u obzir pri odmeravanju kazne za pokušano krivično delo,vodeći pri tom računa i o kazni koja je propisana za ono djelo koje je u cjelini ostvareno pokušajem drugog,težeg krivičnog djela..

---------- OSTATAK TEKSTA NIJE PRIKAZAN. CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU. ---------- 

www.maturski.org 

 

MOŽETE NAS KONTAKTIRATI NA E-MAIL: [email protected]